Istraživanje:
IZVEŠTAVATI IZ PARLAMENTA
Istraživanje o radu novinara skupštinskih izveštača sprovedeno
je u prve dve nedelje marta 2003., među novinarima i urednicima
sedam najvećih medija u Srbiji. Skupštinski izveštači tri televizije
(B92, BK, RTS), tri štampana medija (Politika, Večernje Novosti,
Blic), jedne novinske agencije (Beta). Kao metod je korišćena anketa
i intervju.
Anketa o radu skupštinskih izveštača pokazala je da je situacija
najlošija u pogledu sredstava za rad (telefon, računari, Internet)
koja prema rečima ispitanika, za izveštače iz Skupštine Srbije,
ne postoje. Pokazalo se da se izveštači najviše oslanjaju na sopstveni
kredibilitet i neformalnu komunikaciju sa pojedinim poslanicima,
dok sa institucijom, odnosno osobljem imaju malo kontakata, Ispostavilo
se da su zasedanja odbora medijski ubedljivo najmanje atraktivna,
a da čak ni jedan od ispitanika ne smatra da izveštaji odbora ikada
sadržavaju nove činjenice, već naprotiv opšta mesta...
* * *
ANKETA
Prvo pitanje od tri na koja je trebalo odgovoriti gradativno od
1 do 5 odnosilo se na Uslove rada:
A) Radni prostor dobio je prosečnu ocenu 2.00 (dve jedninice,
tri dvojke i dve trojke)
B) Pristup informacijama prosečna ocena 2.01 (tri jedinice, dve
dvojke dve trojke i jedna četvorka)
V) Sredstva za rad prosečna ocena 0.5 (odnosno četiri nule i četiri
jedinice)*
*primedba - Ovo je najniža ocena u čitavom istraživanju
G) Dodatne informacije ocenjene su sa 2.01 (tri jedinice, dve dvojke
dve trojke i četvorka)
D) Neformalna komunikacija 2.50 (jedna nula, jedna jedinica, tri
dvojke dve četvorke i petica)*
*primedba - Neformalna komunikacija i sopstveni kredibilitet su
po rezultatima ovog istraživanja jedan od najvažnijih instrumenata
u radu skupštinskih izveštača
Drugo pitanje glasilo je Iz kojih izvora dobijate informacije
koje postaju deo vaših izveštaja?
A) Skupštinske debate kao izvor dobile su prosečnu ocenu 3.20
( jedna jedinica, tri dvojke, četvorka i tri petice)
B) Izjave zvaničnika u pauzama zasedanja, 4.20 (jedna trojka, četiri
četvorke tri petice)
V) Ekskluzivne izjave u pauzama zasedanja 3.50 ( tri dvojke, jedna
trojka jedan četvorka i tri petice)
G) Zasedanja Odbora i njihovi izveštaji 1.60 (pet jedinica, jedna
dvojka idve trojke)*
*primedba - Ovo je najveći bro jedninica po jednom pitanju u čitavom
istraživanju
D) Sopstveni kredibilitet i neformalni izvori 4.20(dve trojke dve
četvorke i četiri petice)
Treće pitanje odnosilo se na Kvalitet izveštaja koji omogućava
njegovu prođu u konkurenciji ostalih tema? A) Najave novih smerova ekonomske i opšte politike 4.10 ( jedna
dvojka, jedna trojka, dve četvorke i četiri petice)*
*primedba - Ovo snažno implicira da nije izgubljeno poverenje medija
u mogućnosti i mobilnost vlade, kao i da postoji većinski pozitivan
stav prema rešavanju društvenih problema
B) Kritičke ocene rada Vlade 3.00 ( jedna nula jedan jedinica,
jedna dvojka, dve trojke tri petice) *
*primedba - Visoka polarizacija subjekata ispitivanja, na ekstremno
niske, ekstremno visoke i dve srednje gradirane ocene
V) Politički sukobi i kvalifikacije 3.60 (jedna nula jedna dvojka
jedna trojka jedna četvorka i četiri petice)*
*primedba - Ovo pitanje dovelo je do najveće polarizacije ispitanika
G) Zanimljivosti detalji i neformalni razgovori 3.50 ( dve dvojke
jedna trojka četiri četvorke i jedna petica)
D) Informacije sa zasedanja odbora 2.20 (tri jedinice, jedna dvojka
tri trojke i jedna četvorka)
Na pitanje Kako pratite rad Odbora ni jedan od ispitanika nije
izjavio da prati sva zasedanja, jedan je dao glas da izveštava
samo sa onih odbora koji na zasedanjima iznose nove i važne činjenice,
dva ispitanika odgovorila su da izveštavaju sa odbora koji na svoje
sednice pozivaju politički i medijski relevantne ličnosti. Ni jedan
od ispitanika nije potvrdio da rad odbora prati po nalogu urednika
dok ih ubedljivo najviše, čak petoro ili 62 odsto izjavljuje da
se za izveštavanje sa odbora odlučuje na osnovu relevantnosti najavljene
teme rasprave. *
*primedba - Ovo takođe ohrabruje i implicira da bi se i bez prisustva
visokih zvaničnika sednice odbora mogle obezbediti visok publicitet.
Metod
rada odbora četiri ispitanika smatraju delimično funkcionišućim,
tri zastarelim i nefunkcionišućim, jedan ga smatra formalističim
ali funkcionišućim, dok se niko nije opredelio za opciju efikasan.
Na zahtev da Okarakterišu izveštaje odbora ispitanicima je bilo
omogućeno da se opredele za nekoliko opcija. Tako je zastarelost
forme dobila je najveći broj - šest glasova, ili 42 odsto; opcija
opšta mesta pet glasova, ili 35 odsto; nerelevantnost informacija
dva glasa, jedan glas je dat obuhvatnosti, dok se za opciju nove
činjenice nije opredelio niko. *
*primedba - Treba naglasiti da su izveštaji odbora njihovo najače
i umnogome jedino oružje, da moraju sadržavati nove činjenice ukoliko
plediraju da izazovu bilo kakvu medijsku pažnju.
Na pitanje Koliko često koristite izveštaje odbora bilo je takođe
moguće opredeliti se za nekoliko opcija. Tako je opcija kao osnovu
za članak ili prilog dobila tri glasa, kao jedan od izvora informacija
jedan glas, kao ideju za istraživanje takođe jedan glas, kao podsetnik
najviše - četiri glasa, dok su dva ispitanika izjavila da ne koriste
izveštaje odbora.
* * *
U usmerenom razgovoru koji je po okončanju ankete vođen sa ispitanicima
ustanovljeno je da su bez izuzetka svi potvrdno odgovorili na pitanje
da li bi se veća medijska propraćenost rada odbora mogla omogućiti
modernizacijom načina njihovog rada, a posebno pozivanjem eksperata
na njihove sednice. Ovime bi, jedan veliki deo posla novinara bio
u mnogome olakšan.
Upućene su primedbe da se materijali koje dobijaju članovi odbora,
a važni su za temu rasprave, ne dele novinarima, da stenogrami
kasne i po nekoliko sati, a da je jedan od problema zakazivanje
konferencija za štampu u novinarskoj sobi u prepodnevnim časovima,
u vreme zasedanja skupštine ili odbora, pa je nemoguće pratiti
istovremeno više događaja.
Na zahtev da ocene rad Informativne službe skoro unisono ispitanici
ocenjuju da se ništa više od osnovnih informacija ne može dobiti,
a opšti odnos kao korektan, te predusretljiv ali ograničen uzanim
ovlašćenjima i malim brojem informacija koje poseduje sama Informativna
služba.
* * *
autor istraživanja
Milan Radonjić |